Nautički turizam u Hrvatskoj
Najbolja destinacija za nautički turizam u svijetu
S 1244 otoka, od čega su 67 naseljeni, i mnoštvom prekrasnih gradova na hrvatskoj obali, ova europska nautička atrakcija je TOP destinacija svih zaljubljenika u more. Površina obalnog mora je 33.200 km2, dužina obale je 5.835 km…
Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak, Knin, Gospić (sjedište najveće hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad) i Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj).
Hrvatska ima čak osam nacionalnih parkova; Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak, Sjeverni Velebit. Jedan dio nacionalnih parkova može se obići brodom, Brijuni, Krka, Kornati i Mljet, a ostali su jako blizu mora pa se uvijek može organizirati i jednodnevni izlet do primjerice NP Risnjaka ili svjetski poznatih vodopada na Plitvičkim jezerima.
Kada smo već kod svjetske baštine, spomenimo i to da s ena ovom važnom popisu nalaze i NP Plitvice, Dioklecianova palača stara 1700 godina u Splitu, Gradska jezgra bisera Europe, Dubrovnika, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Gradska jezgra Trogira, Šibenska katedrala koja se gradila 100 godina i to bez uporabe betona i cementa te Starogradsko polje na otoku Hvaru.
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini hrvatska je obala jedna od najsunčanijih na Mediteranu, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.
Hrvatska je postala 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine, a od 1. travnja 2009. članica je NATO-a.
U Hrvatskoj se plaća kunom. 1 euro je 7.5 kuna. Zanimljivo je da su Hrvati plaćali kunom još u 10 stoljeću za vrijeme hrvatskih kraljeva, a najstarija kuna je nađena u najstarijem gradu u Hrvatskoj, u Osoru. Ovaj gradić je star 4000 godina.
U Hrvatskoj postoji šezdesetak marina, kapaciteta 17.000 vezova u moru i 9000 mjesta na kopnu te još 30.000 vezova u lukama i sportskim lukama. Marine kontinuirano rade na obogaćivanju i podizanju nivoa usluge, te se prilagođavaju suvremenim potrebama i željama nautičkih gostiju. Smještene su u velikim dalmatinskim gradovima ili u prekrasnim otočnim uvalama, u bilizini najzanimljivijih prirodnih i kulturnih atraktivnosti.
Iz Europe Hrvatsku najviše posjećuju Nijemci, Austrijanci, Talijani i Slovenci, a s ostalih kontinenata, Amerikanci i Australci kojima je Hrvatska zadnjih 5 godina postala pravi hit.
Hrvatska ima čak tri velike zabavne destinacije koje ljeti posjećuje na stotine tisuća mladih iz cijeloga svijeta, Zrće na otoku Pagu, Garden festival u mjestu Tisno na otoku Murteru i Ultra Europe Music Festival u Splitu i na otoku Hvaru.
Hrvatska kuhinja
Hrvatska je jedna od najbogatijih država svijeta po svojoj gastronomskoj ponudi.Njezin zanimljiv zemljopisni položaj nudi raznolikost kuhinja. Krajnje istočna hrvatska kuhinja nudi mesne delicije poput kulena, kulinove seke, sušenih kobasica, slanina, čvaraka, sarme, ali i mnoštvo ukusnih kolača.
Sjeverna i središnja Hrvatska bogate su kupusom , krumpirom, te jednim od najkvalitetnijih bučinih ulja na svijetu, ali i zagorskim štruklama, kotlovinama, raznim specijalitetima s purećim mesom. Zagorske štrukle jedan su od nezaobilaznih delicija ovog djela Hrvatske. Domaći sir i vrhnje i danas obožavaju mnoge generacije, a različita variva s povrćem i slaninom odgojila su mnoge, diljem ovog dijela Hrvatske.
Središnja Hrvatska ima još svojih specijaliteta, kao nadaleko poznatu Prekmurska gibanica i Zagrebački odrezak, te pečeni buncek.Hrvatska ima i odličnu kvalitetu mesa, koja na roštilju dolazi najviše do izražaja. Mnogi gosti u Hrvatskoj žele probati čevapčiće, ražnjiće ili pljeskavicu, no ne znaju da Hrvatska vrlo često nema ovo jelo na svojim menu kartama, jer to nije tradicionalno jelo Hrvatske. Ove delicije svojstvenije su za susjednu BiH i ostale države koje pripadaju Balkanu.
Svakako najpoznatija hrvatska kuhinja je ona s hrvatskog mora. Gotovo 13 milijuna stranih gostiju oduševljeno je hrvatskom mediteranskom kuhinjom, koja je bogata morskim plodovima, ribom, lignjama i hobotnicom, ali i pravom domaćom janjetinom ispod peke ili na ražnju.
Orada, brancin, kokot, romb, škarpina, srdela, skuša, list, trilje, zubatac, tuna, samo su jedne od riba koje možete naći na gotovo svim menu kartama diljem hrvatskog Jadrana. Tu su još nezaobilazni škampi na buzaru i na roštilju, kao i različite riblje juhe i brudeti.
Svako tko posjeti Hrvatsku i otok Pag, ima priliku probati sir sa Paga, koji je napravljen od kozjeg i ovčjeg mlijeka. Stanovnici kažu da je tajni sastojak dobrog okusa u vjetru, koji puše s planine Velebit, koji je pomiješan sa solju iz Jadrana.
Upravo je vjetar onaj koji je najvažniji u stvaranju jednog od najboljih pršuta na svijetu, hrvatski pršut iz Dalmacije i Istre.
Hrvatska ima i svoja pića koje mnogi stranci prepoznaju kao jedinstven ukus – medica, borovička, šljivovica, jabukovača, kruškovača, vrhunska vina i bijela i crna, fantastična hrvatska piva. Hrvatska ima i mnoštvo kompanija koje proizvode odlične prirodne sokove najviše kategorije.Najvažnije hrvatsko piće je ujedno i najzdravije, radi se o vodi. Hrvatska je jedna od najbogatijih država s izvorištima pitke vode na svijetu, pa ne čudi stoga da postoje desetak odličnih proizvođača diljem zemlje. Svakako najpoznatija je mineralna voda JANA, negazirana i JAMNICA, koja je gazirana voda.
Hrvatski mediteran pored ribe, ima i domaća tjestenina. Najpoznatije vrste tjestenine su fuži i pljukanci. Osim ovoga, Istra je poznata i po tartufima- gljivama koje se nalaze u zemlji, a jedini način da se otkriju je uz pomoć pasa, koji su istrenirani da ih nanjuše.
